Zaprepastili biste se kada biste vidjeli kako grad s ogromnim potencijalom i velikim imenima iza sebe zjapi prazan i zapušten. Grad je tokom agresije doživio ogroman urbicid, pri kojem su ciljano gađani orijentalni sakralni objekti i kulturna dobra. Dosta toga je obnovljeno zahvaljujući stranim donacijama, ali isto tako je dosta objekata u centru i dalje zapušteno i ostavljeno da prkosi vremenu. Veliki broj objekata nam daje sliku jednog poslijeratnog mjesta koje tek započinje svoju obnovu. Dovoljno je da posjetite glavnu autobusku stanicu u Stocu i bit će vam dovoljno jasno koliko je stanje u Stocu alarmantno.


Povodom stotinu godina od rođenja Maka Dizdara odlučili smo posjetiti Makov rodni grad – Stolac. To je bio svojevrsni oblik ukazivanja poštovanja njegovom liku i djelu, tj. odavanje zahvalnosti njegovom radu koji je nemjerljivo oplemenio i obogatio bh. kulturnu baštinu. Put od Sarajeva do Stoca traje nešto više od tri sata koja ne osjetite zbog toga što ostanete zapanjeni krajolicima koji se mijenjaju kao u filmu, od onih kontinentalnih do mediteranskih.

Prema historijskim analizama postojanje života u ovim krajevima seže čak  do 16.000 godina pr.n.e. i kroz burnu historiju u ovom kraju smjenjivale su se mnoge kulture i narodi, a to je ostavilo upečatljiv trag u Stocu. Nevjerovatno je kako se u jednom relativno malom kraju nalazi trag svake historijske ere. Krenimo od pećine Badanj koju naučnici svrstavaju u doba paleolita, a u kojoj se nalazi najstariji oblik likovne umjetnosti na teritoriji Bosne i Hercegovine. Tu se nalazi, nažalost malo poznati, antički grad Daorson, čije je ime prvi poznati zapisani naziv o stolačkom kraju. Na tom prostoru je živjelo ilirsko pleme Daorsi koje je pod djelomičnim utjecajem helenske kulture s juga ostavilo sigurno najmonumentalniji antički grad na prostoru regiona. Neki historičari smatraju da je grad Daorson građen po uzoru na Mikenu, antički grad u Grčkoj koji je nadaleko poznat u svijetu. Drugo zapisano ime o stolačkom kraju je rimski Dilintum, naselje koje se nalazi otprilike gdje i današnji Stolac, a mnogi će to ime prepoznati po fantastičnim mozaicima koji su iskopani u njemu, a trenutno se čuvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Za vrijeme bosanskog srednjovjekovlja i njegove kraljevske historije Stolac je bio sjedište porodice Kosača koju mnogi prepoznaju po znamenitom hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači, čovjeku po kojem danas Hercegovina nosi ime.

Dolaskom Osmanlija dolazi do velike urbanizacije grada Stoca. Dolazi do gradnje vodenica na rijeci Bregavi, velikog broja ćuprija, formiranja mahala te izgradnje džamija među kojim je i džamija sultana Selima I, koji je za vrijeme svoje vladavine postao prvi osmanski vladar proglašen halifom islamskog svijeta. Porodice koje su u kasnijoj osmanskoj eri utjecale na formiranje grada Stoca su porodica Sarić i begovska porodica Rizvanbegović. Također, u Stocu u blizini gradskih džamija nalaze se pravoslavna i katolička crkva što još više doprinosi bh. multikulturalnosti.

Međutim, Stolac je pored svih svojih navedenih znamenitosti, a ima ih mnogo, najprepoznatljiviji po svojim nekropolama stećaka (Radimlja i Boljuni) koji su bili, a i danas su inspiracija mnogima. Među stećcima svakako da je svakom bh. patrioti i zaljubljeniku u ovu zemlju najpoznatiji onaj s čovjekom koji stoji uspravno, podignute ruke. Taj simbol je također bio i simbol otpora tokom agresije na BiH, tj. bio je simbol borbe protiv fašizma koji je udario po dobrim ljudima Bosne. Stolac je iznjedrio ličnosti koje su bile vrlo utjecajne u bh. historiji i kulturi. Među njima se izdvajaju: Ali-paša Rizvanbegović, Mak i Hamid Dizdar, Alija Isaković, Džafer Obradović i mnogi drugi.

Nažalost, grad koji je svrstan na listu UNESCO-ve kulturne baštine i dalje čeka bolje dane. Zaprepastili biste se kada biste vidjeli kako grad s ogromnim potencijalom i velikim imenima iza sebe zjapi prazan i zapušten. Grad je tokom agresije doživio ogroman urbicid, pri kojem su ciljano gađani orijentalni sakralni objekti i kulturna dobra. Dosta toga je obnovljeno zahvaljujući stranim donacijama, ali isto tako je dosta objekata u centru i dalje zapušteno i ostavljeno da prkosi vremenu. Veliki broj objekata nam daje sliku jednog poslijeratnog mjesta koje tek započinje svoju obnovu. Dovoljno je da posjetite glavnu autobusku stanicu u Stocu i bit će vam dovoljno jasno koliko je stanje u Stocu alarmantno. S jedne strane ulice su zastave s motivima ljiljana, a s druge tzv. šahovnice i simboli paradržave Herceg-Bosne. Zasad kao da nekako koegzistiraju, kao da, što je paradoksalno, grade jednu neujednačenu harmoniju. Ovakav scenario se ishemizirano prenosi i na mnoge druge bh. gradove uz veće ili manje razlike. Nažalost, trenutna vladajuća politička opcija polahko ali sigurno dovodi do postepenog propadanja jednog bisera naše domovine.

U razgovoru s lokalnim stanovništvom mogli smo zaključiti da ljudi nemaju nekih velikih nesuglasica zbog toga što su svi svjesni činjenice da relativno loše žive. Međutim, lokalna politika koja se trenutno provodi ne daje mnogo mogućnosti stanovništvu koje je primorano svakodnevno putovati u obližnji Mostar u potrazi za poslom. Postojali su planovi da se Stolac poveže brzom cestom s primorjem, tj. s Neumom, čime bi ovo tranzitno mjesto doživjelo turističku i ekonomsku ekspanziju, ali te ideje ipak nisu implementirane. Ovakvom politikom se odbijaju potencijalni investitori koji bi stvarali nova radna mjesta, a može se vrlo jednostavno uočiti da ovaj kraj ima nevjerovatan potencijal za uzgoj maslina, raznih kultura voća te naročito za razvoj vinogradarstva. Lošom putnom infrastrukturom se odbija ogroman broj turista koji bi rado posjetio Stolac, a možda i svratio na ljetovanje u Neum. Tužno je vidjeti zapuštene avlije, zahrđale kapije i neobrane voćke, ali bez obzira na sve čovjek svakim dolaskom iznova biva zapanjen svim čarima grada, vjerovatno zbog toga što vrijeme prolazi ugodno, onako polahko uz žubor Bregave.

  • author's avatar

    Autor: Nedim Kaliman

    Nedim Kaliman je rođen 1997. godine u Sarajevu. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja, 2015. godine upisuje Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Do ovog momenta bio je istaknuti član nekoliko nevladinih organizacija koje su se bavile politikom, proučavanjem civilnog društva, očuvanjem ljudskih prava i sl. Njegova interesna polja jesu politika, društvo, historija i arhitektura te će njegovi tekstovi najčešće obrađivati prethodno navedene teme, a sebe smatra i strastvenim filmofilom.

  • author's avatar