Svojevremeno je ovaj muzej bio najveća kulturna institucija u regionu. Njegovim osnivanjem je sačuvan ogroman broj historijskih artefakata, knjiga, umjetničkih djela koje bi vjerovatno, da nije bilo Zemaljskog muzeja, završile u Beču, Budimpešti, Pragu i ostalim gradovima tadašnje Austro-Ugarske monarhije.


Rijetko se mi zapitamo kakav odnos imamo prema institucijama kulture, pa često nam promaknu informacije o kulturnim zbivanjima kao i mnoge druge stvari koje se tiču nas. Svi se dobro sjećamo one tužne slike kada su vrata Zemaljskog muzeja bila zakovana s dvije poveće daske. Čitajući one natpise koji su tada stajali na tim daskama primijetili smo da kulturni temelji ove zemlje stoje na klimavim nogama. Uvidjeli smo tog trenutka da daskama treba rješavati probleme. Šalu na stranu, čini se kako je Muzej ponovno proradio i da su stvari u kulturi malo više živnule nego inače.

Danas, prvog februara, Zemaljski muzej navršio je 130 godina od svoga osnivanja. Prve ideje o osnivanju institucije ovakve vrste su se pojavile još za vrijeme osmanske vladavine. To je bio period druge polovine 19. stoljeća kada su se u osmanskom carstvu sprovodile temeljite reforme. Ta ideja nije sprovedena, jer tada je već oslabljeno osmansko carstvo imalo većih prioriteta. Austro-Ugarska monarhija svojim dolaskom prepoznaje kulturno bogatsvo Bosne i Hercegovine i 1888. osniva prvu instituciju kulture na prostoru naše zemlje. Prvi direktor bio je Kosta Herman koji je veoma uspješno vodio ovaj muzej. Vremenom se javila potreba za adekvatnim objektom u kojem bi se mogao odložiti sve veći broj eksponata jer dotadašnji prostor koji se nalazio u blizini Katedrale nije bio dovoljan. Muzej se 1913. godine prebacuje u zgradu u kojoj je i danas. Ovu arhitektonsku ljepoticu je projektovao Karlo Paržik, čija djela svakodnevno viđamo na ulicama Sarajeva. Rađena u neorenesansnom stilu i raspoređena u četiri paviljona predstavlja jednu od najreprezentativnijih građevina Sarajeva.

Zašto je je Zemaljski muzej bitan Bosni Hercegovini?

Svojevremeno je ovaj muzej bio najveća kulturna institucija u regionu. Njegovim osnivanjem je sačuvan ogroman broj historijskih aretfakata, knjiga, umjetničkih djela koje bi vjerovatno, da nije bilo Zemaljskog muzeja, završile u Beču, Budimpešti, Pragu i ostalim gradovima tadašnje Austro-Ugarske monarhije. U njemu se nalaze činjenice i materijalni dokazi o hiljadugodišnjoj državotvornosti i postojanju Bosne i Hercegovine. To su one činjenice i dokazi koje mnogi spočitavaju. Samim tim ovaj muzej je bitan dio identiteta bh. čovjeka i njegove bogate kulturne zaostavštine. Kao i ova naša zemlja, preživio je mnoga dešavanja i sa sobom nosi jaku simboliku. Tri rata nisu bila dovoljna da ga zaustave u radu, ali smo ga mi svojom nebrigom zamalo ugasili. Nadam se da ćemo od sada na vratima ove ugledne ustanove čuti kucanje novih posjetilaca, a ne zakucavanje novih daski.

Danas Zemaljski muzej ide pravim putem i sigurno će biti uspješan i u budućnosti. Ovom prilikom mu želimo čestitati rođendan uz želje da i naši unuci budi u prilici posjetiti Zemaljski muzej i da se na taj način upoznaju s nevjerovatnom građom koju ova institucija posjeduje.

  • author's avatar

    Autor: Nedim Kaliman

    Nedim Kaliman je rođen 1997. godine u Sarajevu. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja, 2015. godine upisuje Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Do ovog momenta bio je istaknuti član nekoliko nevladinih organizacija koje su se bavile politikom, proučavanjem civilnog društva, očuvanjem ljudskih prava i sl. Njegova interesna polja jesu politika, društvo, historija i arhitektura te će njegovi tekstovi najčešće obrađivati prethodno navedene teme, a sebe smatra i strastvenim filmofilom.

  • author's avatar