“Je li bila prazna duša Minkina, je li se ista tajno skrivala u njezinim mislima, kad bi za lijepih ljetnih noći stajala na prozoru naslonjena i gledala preko morskih valova nebo obasuto zvijezdama? Jesu li časovi samoće budili kakvu misao u duši mlade žene?”

(Abdurezak Hifzi Bjelevac)


Abdurezak Hifzi Bjelevac, neopravdano zapostavljeni velikan bošnjačke književnosti, za sobom je ostavio roman koji možemo uvrstiti u prosvjetiteljsku književnost austrougarskog perioda, roman koji je u vremenu nastanka slao jasnu poruku, a čiju vrijednost možemo vidjeti i kroz prizmu sadašnjosti. Roman ‘Minka’ je jedno od prvih djela bošnjačke književnosti koje nam svojim sadržajem nudi prikaz pojma emancipacije, te se autor, iako muškarac, služi jezičkim konstrukcijama i strategijama u borbi za buđenje svijesti čitalaca o potrebnoj slobodi žena, te pokušava prikazati suštinu puta koji vodi ka emancipaciji i upravo zbog toga ovo djelo zavrjeđuje jednaku pažnju čitalaca i danas. Kroz roman je na slikovit način iznesena priča o začetku borbe koja i danas traje. U doba političke nestabilnosti i dolaska do tada nepoznatih pojava, autor nam predstavlja lik djevojke koja je bila spremna prkositi okolini.

Autor, kroz lik glavne junakinje Emine Zuhrić – Minke, otvara pitanje jednakosti muškaraca i žena, potiče promišljanje i aktivizam u segmentu oslobađanja žena od okova nametnutih vjetrovima prošlosti, prikazuje nam složenost cjelokupne situacije, ali i beskrajnu volju za njenim pozitivnim ishodom. Autor je pobornik otvaranja vidika za odvažne korake u sferi učešća žena u društvu. Dotadašnji običaji su za ženu predviđali uvažavanje onoga što dolazi od muških članova zajednice, ali i potiskivanje vlastitih ideala, pri čemu bi se svako opiranje smatralo nepoštovanjem. Želje djevojaka da osjete i dožive umjetnost, nauku i slobodu su se osporavale, te su za njih ostajale tek snovi kojima bi se posvećivale u trenucima samoće i igre misli.

Dolazak Austro-Ugarske kao osvajača na tlo Bosne sa sobom donosi veću posvećenost, nove vidike, otvaraju se vrata slobodama, gdje žena počinje živjeti ono o čemu je čitala među koricama knjiga. Iako se kroz vrijeme vodila diskusija o ženskoj emancipaciji, ali i učestala borba za jednak položaj žene sa muškarcima, čak i danas, iako su osjetne promjene, još uvijek nisu jednako zastupljene u svijetu. Na početku, ovaj roman nam daje prikaz običaja i tradicije, prisutnih normi i vrijednosti, kada je pitanje ženske emancipacije još bilo pod velom šutnje. Roman prati Minkin život, te kroz dramu koju joj sudbina sa sobom nosi čitaocima predstavlja akulturaciju starog i onog dolazećeg, predstavlja slom postojećeg poretka i sa sobom nosi vijest o dolasku nečeg novog, kako u pojedincu, tako i cjelokupnom društvu.

 

 

Osvrnemo li se, uočit ćemo da se promjene odvijaju i danas, u svakome od nas ponaosob, tu u društvu kao cjelini, a roman ‘Minka’ nam šalje smjernice o njegovanju individualnih crta, snova i težnji, pri čemu treba da bude prisutna i širokogrudnost ujedinjenja, kako bi se postigla cjelina i opće zadovoljstvo. Roman odaje priču o jedinki, ali se može posmatrati i kao prikaz političkog i revolucionarnog djelovanja u kome žena počinje igrati jednu od ključnih uloga. Ovaj korak u prošlosti je otvorio vidike za svjetliju i jasniju budućnost. Shodno običajima i postojećim normama, Minka se udaje za Nadi-bega, ni sluteći da će vođena ustaljenom praksom i nametnutim lirskim emocijama, krenuti putem borbe za opstanak vlastite sreće i psihološke egzistencije. Autor nam prikazuje atmosferu čežnje i uzdaha, snova mladih djevojaka.

Minka, iako odrasla u tradicionalnom duhu i općoj kulturi, poput ptice u kavezu, u moru istih ipak je različita, isticala se posebnošću, težnjom prema slobodi, umjetnosti, kulturi, nije odgovarala ustaljenom ženskom liku kome se pridavao epitet krhkosti, slabosti i potčinjenosti. Moglo se uočiti da će Minka hoditi putem svojih snova, što se ogleda i u njenom romantičarskom dekoru čežnje i pažnje. Ukoliko razmislimo o ovome, uočit ćemo jasnu lekciju, emancipacija počinje duboko u duši. Autor nas uči da sva ograničenja možemo savladati vlastitim naporima. Minka je bila odvažna. Prekid braka se tada smatrao neprimjerenim činom, ali želeći ostvariti svoje vizije, Minka se razvodi od Nadi-bega, i to možemo posmatrati kao prijelomni trenutak kada ona odlučno kreće putem borbe za onime što tinja u njenoj nutrini. Isto tako, kroz njenu nesretnu vezu i dane provedene s Nadi-begom, autor nam oslikava propadanje begovske aristokratije. Od naivne djevojčice, Minka će postati ugledna i sofisticirana članica društva. Njen odlazak u Istanbul označio je početak borbe za bolji status žene u društvu, gdje u drugačijem, zrelijem okruženju doživljava svoju afirmaciju. I za nas je jasna poruka, oslobađanje je vrijedno zanosa, hrabrosti i neprekidnog napora.

U drugom dijelu romana Minku tako vidimo kao zrelu ženu, vrsnu intelektualku, koja se nalazi na čelu kluba koji zagovara ugled i položaj žene kao jedinke. U atmosferi mladoturske revolucije Minka se našla slučajno, ali joj je navedena situaciju otvorila put prema uključenosti i prilagodljivosti, jednakovažnosti, te stoga možemo konstatovati da žena tada dolazi do svog trijumfa, postaje neovisna i jednako značajna. Žena je, isključivo mirnim putem i časnim sredstvima, postala pobornica napretka, a danas baštinimo produkte ovih poduhvata. Ovime se šalje i poruka kako se ženska emancipacija velikim dijelom vrši znanjem i doprinosom nauci. Minkinu emancipaciju konstantno prate nesretni događaji s muškarcima koji ulaze u njen život, čime se nastoji prikazati uloga žene kao družbenice, te se kroz splet okolnosti formira njen stav i svijest prema muškarcima. Dakako, jedna od uloga žene jeste da bude supruga, majka, saputnica, ali i u navedenim karakterima ona zaslužuje ravnopravnost u odlukama, učešće u društvenoj sferi, te upravo zbog veličine njenih uloga zaslužuje da istovremeno slobodno hodi putem svojih snova i želja.

 

 

Također, možemo uočiti kako je Minkina priča pripovijedana glasovima drugih, a najmanje njenim riječima, pri čemu su glasovi drugih zapravo čaršija, kolektiv, što nam ukazuje na to da je ženska emancipacija bila uslovljena i često sputavana postojećim društvenim normama, te je ženska revolucija određeni vid orijentacije bosanskohercegovačke kulture prema novim i širim vidicima. Kroz slom begovskog poretka, uočavamo značajniju ulogu individue u kreiranju društvene sfere. Dakle, roman ‘Minka’ nam je ponudio prikaz raslojavanja feudalnog životnog obrasca, a kroz romantičarsku nit ove priče se zapravo prikazuje politička i historijska pozadina. Glavna junakinja kreće putem borbe ostvarivanja svojih snova, putem aktivizma, neprekidne sreće i oličenja onoga za čim joj duša čezne. Iako se nalazi u  periodu opće stagnacije, Minka doživljava intelektualno zrenje, prkosi svijetu i vremenu. Kroz Minkinu ljubavnu dramu nam se nudi ideja emancipacije žena, koja može biti ostvarena čak i u uvjetima nesreće, političke destabilizacije, općeprisutnih normi i ograničenog prostora, pri čemu je dovoljno krenuti putem vlastite revolucije. Identitet žene je kreiran prema tadašnjim kulturološkim standardima, ali poruka je jasna. Uz oslobađanje misli, duše i tijela, te uz bivanje žene u svom punom smislu, proces pronalaska slobode je neminovan, uvijek i svugdje.

Prisjećanje na staro, i nit poveznica sa novim, ukazuje da je ideja emancipacije sastavnim dijelom ženskog duha, te da uvijek pronalazi put do površine, samo je pitanje koliko jasno i uočljivo. Otvaranje pitanja ženske emancipacije bio je tek prvi korak u tom smjeru, a danas treba da skupimo snagu i odvažnost za drugi korak. Povijest, a time i Minkina priča, uči nas da se oslobađanje uvijek dogodi zahvaljujući iskrenim težnjama i neprekidnim naporima. Nužno je da žene usvoje navedenu konstataciju, jer borba još uvijek traje, iako povremeno toga i nismo svjesne. Istinska emancipacija ne leži samo u sudnici ili pak na biralištima, emancipacija je u našoj nutrini, našim dušama. Emancipacija se ogleda u našoj spremnosti na rad, napredak, u našem doprinosu nauci. Svojim znanjem rušimo stereotipe, predrasude, rušimo zidine i kreiramo prostor u kome možemo doživjeti svoju potpunu afirmaciju. Značajno je da žena bude svjesna da će njena sloboda dosegnuti onoliko koliko njena snaga da ostvari svoju slobodu može dosegnuti. Važno je osloboditi um i osvježiti nutrinu, riješiti pitanja i postaviti jasne odrednice. Kada naš um bude satkan od jasnih vizija, kada naša nutrina bude regenerirana, kada sebi damo odgovore na pitanja koja nas sputavaju da kročimo putem oslobađanja i kada se budemo vodile svjetlošću koja vodi do apsolutne slobode, bit ćemo sigurne da se borimo za istinsku emancipaciju, čije temelje u našem društvu je postavio ovaj veliki književnik.

Minka je tokom svog života vodila nepredvidivu i mukotrpnu borbu, u trenucima duševne potištenosti bi pronalazila iskru snage koja bi je vodila dalje. Iako je bila suočena s nesretnim vezama, kroz koje su joj bile nametane smjernice, ipak je nastavila voditi svoje bitke, nekada jačim, a nekada manje jačim intenzitetom. Upravo u njenoj odlučnosti, ustrajnosti i hrabrosti i danas treba da pronađemo svoju inspiraciju. Minka možda nije osjetila plodove svoje brobe u punini, iskušana nemilim životnim situacijama i nošena raznim vjetrovima nije bila u prilici da uvidi kakav trag ostavlja za sobom, a njen život bi završen prije nego li u svijetu u potpunosti zaživi ideja emancipacije. Ali mi vidimo. Kroz njen primjer pojmimo značaj naizgled malih koraka koji vode ka ostvarenju zadanog cilja. Autor nam je kroz Minkin primjer pokazao složenost uloge i prilika u životu jedne žene, pri čemu joj se iz neosnovanih razloga stavlja u zabranu da uživa pojave ovog vremena. Žene, svih vremena i predjela, trebaju biti spremne da zagovaraju ideju oslobađanja, jer samo tako će ova ideja istinski zaživjeti. Jasno je, život je satkan od uspona i padova, a samo ustrajni dolaze do cilja.

  • author's avatar

    Autor: Rabija Arifović

    Rabija Arifović rođena je 1998. godine, porijeklom je iz Srebrenika. Behram-begovu medresu u Tuzli završila je 2017. godine. Studira na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, odsjek Komunikologija. Maja 2017. godine objavila je svoju prvu knjigu pod nazivom ‘Proljeće’. Piše za više portala i listova.

  • author's avatar