Press "Enter" to skip to content

Alhamijado književnost – dokaz dugovječnosti bošnjačke književne tradicije

Uz progres stvaranja na narodnom i orijentalnim jezicima, u našoj zemlji od 15. do 19. stoljeća javlja se i razvija književnost na bosanskom jeziku i arapskom pismu – alhamijado književnost.


Alhamijado književnost javila se u društvenim zajednicama koje su bile duži vremenski period pod vladavinom islamskih osvajača. Veliki broj evropskih zemalja u to vrijeme razvio je vlastitu alhamijado književnost, a jedna od tih država bila je i Bosna i Hercegovina. Skoro četiri stoljeća ova vrsta književnosti bila je prisutna u književnosti Bosne i Hercegovine.

U međusobnim dopisivanjima Bošnjaka na narodnom jeziku u to se vrijeme kao pismo koristila bosančica. Vrlo je važno naglasiti da se u to doba bosančica nije institucionalno izučavala kao pismo, već se prenosila s predaka na potomke u obliku predaje. Nisu zapamćeni značajniji književni tekstovi pisani bosančicom, ali se zato književnost na bosanskom jeziku počela masovnije zapisivati arebicom. Arebica predstavlja arapsko pismo prilagođeno fonetskom pravopisu koje su koristili bh. muslimani između 15. i 19. stoljeća i koje je upravo bilo podloga za stvaranje alhamijado književnosti. Arebica je u tom vremenskom okviru prvenstveno bila popularna zbog toga što su njome pisane islamske vjerske knjige.

Na samom startu, alhamijado književnost se razvijala dosta tromo i skromno u odnosu na epske i lirske pjesme. Jedna od temeljnih osobina ove književnosti jeste čvrsta veza s islamskom tradicijom te svojevrsna hermetičnost i nepovezanost s književnostima naroda u okruženju, ali to nije bio slučaj na samom začetku ove književnosti koja se tada de facto temeljila na djelima zapadnih literarnih krugova (Dubrovnik, Dalmacija i renesansna lirika). Za vrijeme svog postojanja alhamijado književnost iznjedrila je nešto više od stotinu djela.

Alhamijado književnici u poeziji posebno baštine dvije poetske vrste – ilahiju i kasidu, a uz njih se javljaju ljubavne pjesme, socijalne pjesme, uspavanke, rugalice, mevludi… Od proznih vrsta posebno su zastupljene hikaje, poučne priče, tekstovi o egzorcizmu, javljaju se časopisi, kalendari… Ako poredimo alhamijado poeziju i prozu, poezija je bila znatno dominantnija. Jedan od najznačanijih književnika ovog vremena je bio Muhamed Hevaji Uskufi, poznat kao autor prvog bosansko-turskog rječnika, a uz njega se javljaju i Mehmed Erdeljac, Jusuf Livnjak, Hasan Kaimija, Mula Mustafa Bašeskija, Abdulvehab Ilhamija Žepčevi, Fejzo Softa, Umihana Čuvidina, Salih Gašević, Alija Sadiković i dr. Iako je 1878. godine na Berlinskom kongresu Bosna i Hercegovina i službeno prestala biti dio Osmanskog carstva, razvoj alhamijado književnosti nije stao. Dapače, ona postaje još progresivnija kroz štampanje krucijalnih djela. Smatra se da je najstariji alhamijado tekst ljubavna pjesma ‘Hirvat Turkusu’ autora Mehmeda Erdeljca iz 1588/89. godine, a posljednji objavljeni tekst je ‘Mevlud’ Saliha Gaševića objavljen u Sarajevu 1942. godine.

 

“Sam početak pisanog književnog stvaranja Bošnjaka na narodnom jeziku teško je precizno odrediti, ali se na osnovu dosad poznatih činjenica može makar približno označiti gornja granica razdoblja u kome se ono javlja, otkrivajući zanimljivu pojavu recipročne korelacije ovog pisanog stvaranja na narodnom jeziku u odnosu sa njihovim književnim radom na orijentalnim jezicima. U vrijeme cvjetanja književnosti Bošnjaka na orijentalnim jezicima na prijelazu iz XVI u XVII vijek, kada su se pojavili najznačajniji književnici našeg porijekla, nema nijednog koji bi pjevao i pisao na narodnom jeziku. Vrijeme opadanja književnosti na orijentalnim jezicima predstavlja, međutim, epohu bujanja književnog stvaranja na bosanskom jeziku pisanog arapskim pismom od polovine XVII vijeka, pa dalje do kraja XIX vijeka.”

Muhsin Rizvić, Zbornik Alhamijado književnosti, Preporod, Sarajevo

 

Ovaj tekst Muhsina Rizvića objavljen u časopisu ‘Preporod’ 1997. godine nam jasno ukazuje na dokaze o postojanju bošnjačke književnosti i bosanskog jezika koji datiraju još iz 16. stoljeća. Postojanje alhamijado književnosti samo je jedan fakt u nizu dokaza koji upućuju na to da je bošnjačka književna tradicija dugo prisutna te da u našoj državi formira interliterarnu zajednicu skupa sa srpskom i hrvatskom književnošću. Skoro svakodnevno svjedočimo agresivnim istupima pojedinaca iz javnog života naše države koji nastoje umanjiti ili potpuno negirati značaj pojedinih mehanizama koji grade bosansku interliterarnu zajednicu. Ravnopravnost sve tri nacionalne književnosti u Bosni i Hercegovini i eliminiranje diskriminatorskog diskursa iz javne upotrebe koji je vezan za filološka pitanja jako je važna karika u lancu postupaka za normaliziranje socio-političkih prilika u Bosni i Hercegovini. Međusobno priznavanje i uvažavanje je ideal kojem bi cjelokupno društvo trebalo težiti. U nastavku predstavljamo alhamijado pjesmu nepoznatog autora za koju se smatra da je nastala u okolini Mostara, a sama pjesma je preuzeta iz časopisa za obrazovanje, nauku i kulturu ‘Most’.

 

Lipa ti si, moj dilbere, Bog te vidio

Lipa ti si, moj dilbere, Bog te vidio,
lipo t’ lice imaš, ja te ljubio,
bile t’ ruke imaš, mene grlile,
lipa t’ medna usta imaš, mene ljubile!
Što su tvoje trepavice i oči,
vrlo ti me, moj dilbere, namuči,
al, me bogme ašikovat nauči!
Što su tvoje čatme, kapci, obrve,
odnesoše moju pamet na more!
Pod kućom ti jedan duvar viran,
vazda idem ja za tobom u divan
nad kućom ti jedan mečit oklačan,
vazda z tebe, dilbere, u nje sam oplačan.
Za kućom ti jedno vrilo močilo,
ne bi l’ drago u nidarce skočilo,
a skočivši jednu noćcu noćilo.

 

  • Za potrebe nastanka teksta korištena je arhivska građa časopisa za obrazovanje, nauku i kulturu ‘Most’ i Fondacije Mak Dizdar.
  • author's avatar

    Autor: Mirza Abaz

    Mirza Abaz rođen je u mjesecu septembru 1996. godine u Sarajevu. Studira bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnosti naroda BiH na sarajevskom Filozofskom fakultetu. Glavni je urednik online art projekta ‘Metafora’ i vanjski je saradnik u sedmičnim novinama ‘Stav’.

  • author's avatar

Close
Scroll Up