Press "Enter" to skip to content

Jedinstvenost bosanske arhitekture

Poseban stil koji je dugo vremena definirao živote ljudi, ostavio ogroman trag i na početku determinirao urbani razvoj svih gradova na prostoru Bosne i Hercegovine, koji se ujedno može posmatrati kao sociološki fenomen, a u velikoj mjeri zapostavljen, jeste bosanski stil gradnje ili drugim riječima rečeno bosanska arhitektura.


Ovakav stil se u arhitekturi označava kao vernakularna arhitektura, tj. arhitektura nastala na osnovama jedne tradicije koja je izdvojena unutar geografski ili kulturno i civilizacijski izoliranog područja čije estetske karakteristike zavise od podneblja. Ona obuhvata građevine koje su napravljene bez učešća neimara (od arapskog mimar), riječi koja je ranije označavala čovjeka koji je bio profesionalni graditelj kojeg bismo danas nazivali arhitektom. Ovakav stil gradnje nazivamo “arhitekturom živih prostora”, a samim tim ona predstavlja najhumaniji oblik gradnje. Suština samog stila jeste da se pored svoje primarne funkcije ona prilagođava samom čovjeku, društvu i okolini.

Možemo reći da ovakav oblik arhitekture jeste suprotnost stilu gradnje kakvog danas nazivamo “internacionalnim”. Gledano kroz prizmu sociologije, vernakularnu arhitekturu možemo okarakterizirati kao potpuno privatni, individualistički pristup prostoru gdje dolazi do pokazivanja psiholoških odlika pojedinca, a samim tim i određenog društva koji se izražavaju kroz arhitekturu. Sociološki fenomeni određenog područja, klima, geografski položaj u velikoj mjeri određuju ovu vrstu graditeljstva. ICOMOS (International Council on Monuments and Sites) u svojoj povelji o vernakularnom graditeljskom naslijeđu (Charter on the built vernacular heritage) navodi da vernakularno naslijeđe predstavlja veliki značaj u ponosu i ljubavi određenog naroda i nacije, te da je prihvaćeno kao atraktivan proizvod određenog društva. U jednu ruku praktično, a u drugu estetski lijepo. Daje nam fokus na današnje vrijeme, dok je ujedno i materijalni dokaz historije naroda. Iako je to rad nekog čovjeka, također je djelo vremena. Predstavlja temeljni izraz kulture samog društva u odnosu sa svojom okolinom.

Na bosansku arhitekturu najviše je utjecala osmanska arhitektura koju često miješaju s islamskom arhitekturom. Istina, usko su vezane, ali je bitno napraviti distinkciju između ta dva pojma jer ne obuhvataju isti geografski prostor, a i ne stavljaju se u isti kontekst vremena. Sam pojam osmanska arhitektura nije ujedinjen sistem, već ima niz određenih modifikacija u smislu da je način gradnje u osmanskoj arhitekturi imao svoju evoluciju stilova tokom vremena, te da su sami stilovi gradnje varirali ovisno o području gdje su same građevine prilagođavane terenu, a ujedno su morale biti funkcionalne.

Najbolji primjer vernakularne arhitekture predstavlja stambena kuća jer odgovara ljudskim potrebama i to stavlja u prvi plan. Prije dolaska Osmanlija, bosanska arhitektura bila je prilično jednostavna. Očit primjer te arhitekture jeste Dinarska kuća koja je bila tipičan primjer stambenog objekta na Balkanu, a nastala je upravo na prostoru Bosne. Glavna karakteristika ovog tipa kuće je jedna prostorija s ognjištem veoma jednostavnog izgleda. Za gradnju se intenzivno koristilo drvo kao logično rješenje za obezbjeđivanje materijala za gradnju s obzirom na to da je prostor Bosne bogat tim prirodnim resursom. Nije postojao veliki broj urbanih centara u tom periodu, sva veća naselja su bila koncentrirana oko utvrda pravljenih od “tvrdog bosanskog kamena”, ali ponovo s relativno malom populacijom.

Društvena struktura stanovništva bila je organizirana oko zadruga koje su predstavljale organizirani skup od nekoliko familija koje su dijelile zajedničke interese, pa su se samim tim grupirale na određena mala mjesta. Dolaskom Osmanlija dolazi do velike urbanizacije na prostoru Bosne i Hercegovine te dolazi do obrazovanja novih gradskih sredina čiju organizaciju možemo primijetiti i danas u većini bh. gradova. Bez obzira na kojem mjestu dolazi do razvoja arhitekture, svaki čovjek se vodi logikom ekonomičnosti i održivosti, prilagođava se mogućnostima koje mu daje određeni prostor. Vođen tom logikom čovjek za gradnju koristi sve sirovine koje su mu dostupne u okolini, a mogu poslužiti u gradnji. Tako u bosanskoj arhitekturi kao osnovne materijale nalazimo kamen i drvo. Kada se govorilo o odabiru materijala, on je vezan konkretno za određeno područje, tako da na određenom lokalitetu imamo veću upotrebu autohtonog kamena kao što je npr. vapnenac, granit, krečnjak, sedra. Od 15. vijeka dolaze u upotrebu i novi vezivni materijali u gradnji kao što je “turski malter”, koji je donio rješenje problema vodonepropusnosti te je predstavljao određeni “tehnološki” iskorak u gradnji. Dolazi do evolucije u bosanskoj arhitekturi, te svi objekti, naročito stambeni, postaju mnogo složeniji. Bosanska kuća tog perioda bila je znatno veća, sastojala se od više prostorija, posebno za žene i muškarce, avlije (bašte) bez posebno isplaniranog rasporeda prisutne vegetacije sa šadrvanom, tj. izvorom vode. Sve je bilo ograđeno visokom kamenom ogradom, jer je poštovanje privatnosti bila jedna od najvećih odlika ovog stila gradnje. Materijal koji se pretežno koristio jeste kamen, ćerpič (opeka), drvo koje se uz stolariju koristilo kao pokrovni materijal, a tek kasnije je uveden crijep.

Dušan Grabrijan, arhitektonski teoretičar koji je svojevremeno bio zadivljen šarmom Sarajeva i dugo vremena proučavao arhitektonske osnove glavnog grada naše države, definirao je tipični sistem gradnje bosanskih gradova podijelivši ih u pet osnovnih cjelina. On ih je nazivao “nepisanim pravilima gradnje”, a to su da okolna brda definiraju izgled grada, glavna cesta predstavlja kičmu, čaršija je glavna urbana zona ili srce samog grada, mnogobrojne bašte su pluća grada, a rijeka duh grada, tj. izvor njene živosti.

Juraj Neidhardt, jedan od bitnijih arhitekata s ovih prostora, opisao je tipični bosanski grad na ovaj način: “Šta je šarm Orijenta koji počinje u Sarajevu, a kojem zapadnjaci ne mogu odoljeti? Ovdje nema planova koji dolaze iz racionalnog razmišljanja, te je sve stvar improvizacije i rezultat ad hoc ideja i privremenih potreba. Ovdje ne postoji jasna osovina i apsolutna simetrija. Ovdje se čak ni građevinski sistemi ne izvode ispravno. Ovdje sve prikazuje potrebu za zadovoljavanjem ljudi. Kompozicija koja se na zapadu uči i izvodi po logici i planu, ovdje postaje zbir dijelova, svaki put kao rezultat različitih potreba i svaki put drugačije improviziranih, ali uvijek s obzirom na osjećaje“.

Sam urbanizam je bio organiziran oko velikog broja nepisanih pravila u koje možemo ubrojati: ljudske proporcije, jednostavnu geometriju, fleksibilan prostor, jednostavan namještaj i naročito vezu s prirodom i upotrebu lokalnih tradicionalnih metoda gradnje. Korištenje raznovrsnih materijala gdje svaki ima svoju posebnu primjenu je po svom ubjeđenju koristio i određivao sam graditelj. Neidhardt je takva pravila, tu filozofiju gradnje i sam stil tih graditelja opisivao na ovaj način: „Suština je u tome što bosanski čovjek ima svoj stil. On stvara svoje vlastite objekte, prostor i grad prema sebi i u ljudskim proporcijama. On nije mističan nego realista što je i izvor realistične arhitekture, koja je u isto vrijeme udobna, pokorna i demokratična. Svi krovovi i vrata (njeg)ovih kuća su skoro isti, a kuće možemo smatrati bilo čijim i za bilo koga dok su sve u ljudskim proporcijama, skoro sve kao iznikle iz zemlje, i skoro sve s dekoracijama nastalim i izraženim kroz građevinski proces i strukturu. Arhitektura izgrađena od prirode i okoline”.

  • author's avatar

    Autor: Nedim Kaliman

    Nedim Kaliman je rođen 12. juna 1997. godine u Sarajevu. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja 2015. godine upisuje Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Do ovog momenta bio je istaknuti član nekoliko nevladinih organizacija koje su se bavile politikom, proučavanjem civilnog društva, očuvanjem ljudskih prava i sl. Njegova interesna polja jesu politika, društvo, historija i arhitektura i njegovi tekstovi će se uglavnom fokusirati na prethodno navedene teme.

  • author's avatar

Close
Scroll Up