Press "Enter" to skip to content

Ljiljan viteza bosanskoga

Uzmemo li u obzir da se više od stoljeća nastoji ukrasti i falsificirati historija stare bosanske države, a takve namjere danas uveliko viđamo u javnosti naročito kada je u pitanju burna historija podrinjskog kraja, ovaj stećak bosanskog viteza s Borka, koji je stoljećima skrivao simbol viševjekovne bosanske države jeste demant svakom pokušaju nametanja historije i krađe kulturnog blaga Bosne. Oduvijek se znalo da su ljiljani simbol postojanja bosanskog čovjeka i simbol dobrih Bošnjana.


U Rogatici, mjestu smještenom na Han-Stjeničkom platou između mjesta Burati i Kramer Selo, nalazi se  nekropola stećaka Borak. Iako uvrštena na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, ona spada u red manje poznatih nekropola.

Karakteristično za ovu nekropolu stećaka jeste da je to jedna od najvećih nekropola u Bosni, dok je na prostoru Podrinja i šire ovo zasigurno najveće nalazište ovih lapidarnih spomenika. Ukupno broji 214 do sada evidentiranih stećaka, koji su većinom orijentirani u pravcu istok-zapad. S obzirom na to da se nekropola nalazi na brijegu obraslom šumom, dosta stećaka je već utonulo u zemljište zbog  prirodnih utjecaja i zbog toga se ne može sa sigurnošću tvrditi da je tačan broj 214, pa se može prepostaviti da je ta brojka čak i veća. Pored toga, većina stećaka je obrasla mahovinom, te se može primijetiti i obitavanje divljih svinja na prostoru nekropole koje, rovareći zemljište u potrazi za hranom, prave velike rupe zbog kojih je određeni broj stećaka utonuo. Bez obzira na veliki broj stećaka, nema velikog broja onih ukrašenih. To nije ništa čudno s obzirom na to da općenito u Bosni nalazimo manji broj ornamentiranih primjeraka u odnosu na Hercegovinu koja je samim svojim geografskim položajem bliža primorju i samim tim broj ukrašenih stećaka je veći.

Neki od tih stećaka sadrže klasičnu srednjovjekovnu bosansku ornamentiku: polumjesec, rozetu, prikaz čovjeka sa psom u lovu na srnu i medvjeda, ruke koja drži mač i ljiljan. Iste motive navodi i Edin Bujak u svojoj knjizi ‘Stećkopedija’: “Na prvom sljemenjaku se nalazi prilično rijedak motiv lova na medvjeda. Lovac s kopljem u ruci uz pomoć psa pokušava ukrotiti snažnog gospodara bosanskohercegovačkih šuma. Na krovnim plohama sljemenjaka nalaze se još dvije plastične jabuke. Na čeonoj strani drugog ukrašenog sljemenjaka nalazi se ukras u vidu dvije spirale između kojih se nalazi petolisna rozeta. I na suprotnoj čeonoj strani ima još jedna rozeta. Jedini ukrašeni sanduk s postoljem uveliko je utonuo u zemlju. Na zapadnoj čeonoj strani spomenika nalazi se izuzetno lijepo oblikovan, plastično izveden ljiljan. Cijelom dužinom sjeverne bočne strane istog spomenika proteže se jednako lijepo modeliran plastični prikaz ruke koja drži mač.”

Zašto je važna ova nekropola?

Stećak koji se najviše izdvaja je upravo onaj na kojem nalazimo ljiljan i ruku koja drži mač. Poveznica je mnogo. Prema dosadašnjim istraživanjima nekropolu Borak vežemo za staro Trgovište koje se nalazilo na prostoru današnjeg grada Rogatica koje je bilo pod upravom velike plemićke porodice Radinović, kasnije Pavlović. Manje poznata informacija da se u neposrednoj blizini nekropole u selu Kramer Selo nalazi mjesto Gradac, a mahom takva mjesta vezujemo za antička ili srednjovjekovna utvrđenja. Moguće je da postoji poveznica ove nekropole s tim mjestom, no ostaje zadatak stručnjacima i arheolozima da ispitaju ovaj još prilično neistražen predio.

Posjedi Pavlovića su se prostirali od Vrela Bosne do Drine, a svojevremeno su u svom posjedu imali Cavtat i Konavle u Hrvatskoj. Administrativni, politički i kulturni centar tadašnjeg rogatičkog i podrinjskog kraja i mjesto u kojem su Pavlovići izdavali svoje povelje bio je srednjovjekovni grad Borač. S obzirom na to da su taj grad karakterizirale ogromne kule koje su bile pozicionirane na visokim liticama iznad rijeke Prače, te iste kule zajedno s tri bosanska ljiljana nalazimo i na grbu plemićke porodice Pavlović.

Uzmemo li u obzir da se više od stoljeća nastoji ukrasti i falsificirati historija stare bosanske države, a takve namjere danas uveliko viđamo u javnosti naročito kada je u pitanju burna historija podrinjskog kraja, ovaj stećak bosanskog viteza s Borka, koji je stoljećima skrivao simbol viševjekovne bosanske države jeste demant svakom pokušaju nametanja historije i krađe kulturnog blaga Bosne. Oduvijek se znalo da su ljiljani simbol postojanja bosanskog čovjeka i simbol dobrih Bošnjana.

  • author's avatar

    Autor: Nedim Kaliman

    Nedim Kaliman je rođen 12. juna 1997. godine u Sarajevu. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja 2015. godine upisuje Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Do ovog momenta bio je istaknuti član nekoliko nevladinih organizacija koje su se bavile politikom, proučavanjem civilnog društva, očuvanjem ljudskih prava i sl. Njegova interesna polja jesu politika, društvo, historija i arhitektura i njegovi tekstovi će se uglavnom fokusirati na prethodno navedene teme.

  • author's avatar

Close
Scroll Up